Probiotici

Što su probiotici, prebiotici i sinbiotici?

Probiotici su zdravi živi mikroorganizmi koji se prirodno nalaze u našem tijelu, a posebno u crijevima, gdje su dio mikroflore. Najpoznatije probiotičke kulture su laktobacili koji razgrađuju laktozu i druge šećere te bifidobakterije koje pozitivno utječu na našu prirodnu obranu.

Prebiotici su teško probavljivi dio hrane koji uvelike služi kao gorivo za probiotičke kulture. Unos prebiotika stoga je ključan za pravilan rast i aktivnost probiotičkih kultura.

Kombinacijom probiotika i prebiotika stvara se tzv sinbiotici. Što se tiče koristi , čini se da je uporaba sinbiotika učinkovitija u usporedbi s pojedinačnim probioticima i prebioticima. Ova grupa također uključuje naše Vilgain Probiotike i Vilgain Probiotic Complex, gdje se vaša crijeva mogu veseliti 15 probiotičkih sojeva s dokazanim simbiotičkim učincima i 30 milijardi živih probiotičkih kultura.

Kada koristiti probiotike i sinbiotike?

Probiotici ili sinbiotici mogu se koristiti preventivno i kao dodatak prehrani tijekom liječenja. Njihova uporaba se najčešće preporučuje tijekom:

• korištenje antibiotika koji remete crijevni mikrobiom,
• probavni problemi,
• upalne i autoimune bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest),
• oslabljen imunološki sustav, ili
• trudnoća i dojenje.

Probiotici se mogu koristiti i kao preventiva na putovanjima u inozemstvo, kada često dolazi do promjena u crijevnoj mikroflori, što može rezultirati tzv. putnički proljev. Probiotici također postaju popularni među veganima koji ne konzumiraju hranu bogatu i probioticima i prebioticima, npr. mliječni proizvodi.

Dugotrajna uporaba probiotika

Probiotici nisu jedino rješenje za akutne probleme. Dugotrajna primjena probiotika potiče prirodnu obranu, smanjuje rizik od kolonizacije probavnog trakta invazivnim sojevima bakterija koje uzrokuju bolesti koje zahvaćaju probavni trakt te pridonosi općem unutarnjem blagostanju.

Probiotici i prebiotici u hrani

Uz korištenje sinbiotika ili probiotičkih dodataka prehrani, brigu o crijevnoj mikroflori moguće je provoditi i u sklopu redovne prehrane. Samo uključite hranu koja je bogata probioticima i prebioticima.

Jogurti, kefir, acidofilno mlijeko ili mlaćenica spadaju u najpoznatiju skupinu namirnica bogatih probioticima. Tu su i brynza, emental, plijesan i drugi sirevi za sazrijevanje. Kao "nemliječne" izvore vrijedi spomenuti fermentirano povrće (kiseli kupus, fermentirani krastavci, korejski kimchi ili japanski natto), jabučni ocat ili kombuchu.

Inulin, topivo vlakno biljnog podrijetla, smatra se jednim od najboljih prebiotika. Prirodno se nalazi u cikoriji (npr. u obliku sirupa od cikorije ), jeruzalemskoj artičoki, češnjaku, luku ili šparogama. Prebiotičke tvari također se mogu dobiti konzumacijom voća, povrća ili zobenih pahuljica.